LUDBREG – Središnje misno slavlje u sklopu Dana ludbreške Svete Nedjelje, jednog od najpoznatijih i najdugovječnijih hrvatskih proštenja, održano je u Ludbregu u nedjelju, 6. rujna 2026. godine. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić, a Ludbreg je ponovno postao mjesto okupljanja brojnih vjernika i hodočasnika.
Korijeni ludbreškog proštenja sežu u 1411. godinu i događaj koji Katolička crkva časti kao ludbreško euharistijsko čudo. Prema predaji, svećenik je tijekom mise u kapelici dvorca Batthyany posumnjao u istinitost pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. U kaležu je tada ugledao krv, koju je pohranio u staklenu ampulu, dok je o događaju javno progovorio tek na samrtnoj postelji. Nakon crkvene istrage papa Julije II. dopustio je javno štovanje relikvije. Njegov nasljednik papa Leon X. izdao je 19. ožujka 1513. papinsko pismo kojim je određeno da se relikvija trajno čuva u Ludbregu i izlaže vjernicima u nedjelju prije blagdana Male Gospe.
Gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić istaknuo je prije samog misnog slavlja, kako se u Ludbregu u subotu okupilo oko 50.000 ljudi, a ove nedjelje očekuju ih se isto toliko ili i više, što dovoljno govori o važnosti Ludbrega kao prošteništa, jedinog priznatog prošteništa papinom Bulom.
Kako je rekao župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, ujedno izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u Ludbregu se nalazi zavjetna kapela Hrvatskog sabora, tako da je Hrvatski sabor i pokrovitelj Ludbreške Svete Nedjelje. – Ovamo hodočasnici već stoljećima dolaze u vjeri, nadi i zajedništvu, što nas upućuje na vrijednosti koje su duboko utkane u hrvatsku tradiciju i nacionalni identitet, rekao je Stričak te dodao kako svim hodočasnicima i posjetiteljima želi da iz Ludbrega ponesu mir i nadu za svakodnevni život.