ČAKOVEC – Grad Čakovec je dobio još jedan mural i to na mjestu nekadašnje rodne kuće skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog, povodom 130. obljetnice njegova rođenja gdje je postavljena zidna slika pod nazivom „Odjeci beskonačnih harmonija“. Mural je izradio Daniel Hampamer, nadahnut Štolcerovim istraživanjima harmonije svemira, koju je nazivao astroakustikom, pokušavajući je kroz svoja djela preslikati na glazbu. Mural je uz autora, u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine, otkrila zamjenica gradonačelnice Čakovca Lana Remar.
-Postavljanjem ovog murala započinjemo ovogodišnji Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“, rekla je zamjenica gradonačelnice Remar te istaknula kao je Štolcer Slavenski bio vizionar, u svoje vrijeme nerijetko neshvaćen, u klasičnu glazbu uveo niz je noviteta i inovacija.Po Slavenskom osim memorijala danas ime nosi čakovečka gimnazija ispred koje se nalazi i njegovo poprsje. U svom rodnom gradu ima ulicu, po njemu je nazvan pjevački zbor, a najznačajnija manifestacija klasične glazbe i najveća hrvatska nagrada za klasičnu glazbu nosi njegovo ime.
-Ovaj mural još je jedan način na koji mu se odužujemo za njegova glazbena postignuća, za njegovo promicanje međimurske glazbe i imena svog rodnog grada, naglasila je zamjenica Remar. Kako je rekao autor murala Danijel Hampamer Mural, koji je nazvao „Odjeci beskonačnih harmonija“, inspiriran je astroakustikom te mu je svrha da se prolaznici zaustave i zaintrigiraju, ne umanjujući autorov doprinos glazbi, posebno onaj vezan uz međimursku tradicijsku glazbu kojom je cijeli život bio inspiriran.
Mural je postavljen na kući koja se nalazi na mjestu gdje je nekad bila njegova rodna kuća, a na njemu se nalazi i QR kod s poveznicom na autorovu biografiju. Josip Štolcer Slavenski bio je jedan od najvećih skladatelja 20. stoljeća, prvi je na svijetu eksperimentirao s elektroničkom glazbom, skladao je djela s neobičnim i bogatim orkestracijama, često koristeći udaraljke na način koji tek u posljednje vrijeme ponovno otkrivaju današnji skladatelji. Narodne napjeve, posebno naše međimurske, raščlanjivao je i ugrađivao u moderan, ekspresionistički glazbeni jezik, a spajao je međimursku i balkansku glazbenu baštinu s avangardnim tehnikama i modernim zvukom.