KRAPINA – U prigodi 170. obljetnice rođenja, jedan od najznačajnijih gradonačelnika Krapine, Vilibaldo Sluga u nedjelju, 13. listopada 2024. godine, dobio je bistu na Hušnjakovom. Prigodan program organiziran je cijeli dan, od radionica, vođenih tura i Dana otvorenih vrata Muzeja krapinskih neandertalaca, a svečano otkrivanje biste, privuklo je velik broj uzvanika i posjetitelja. Prikazan je i dokumentarni film o Slugi kojeg je vjerno utjelovio glumac Denis Bosak.
Budući da je na poziv Vilibalda Sluge na Hušnjakovo došao Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu, bista u spomen na čovjeka koji je 40 godina bio gradonačelnik Krapine postavljena je nasuprot Kneippove zgrade upravo na Hušnakovom. – Impresivne su stvari koje je napravio ne samo u pogledu infrastrukture, nego i u osnivanju brojnih udruga. Mnogi su čuli za njega, ali mnogi ne znaju što je zapravo sve napravio za naš grad, rekao je gradonačelnik Zoran Gregurović.
Bistu je napravila umjetnica i kiparica Mirjana Drempetić Hanžić koja se dobro upoznala sa likom i dijelom Sluge. – Vilibaldo je ostao samozatajan i skroman makar je nevjerojatno zaslužan za razvoj ovog kraja, a svima je i nesebično pomagao. Djelovao mi je strašno skromno i ponosno pa mislim da je zaslužio da bude ispod ovog nalazišta na Hušnjakovom kako bi ga se ljudi sjećali i zahvalili mu za sve što je napravio, dodala je Drempetić Hanžić.
U program obilježavanja uključio se i Muzej krapinskih neandertalaca. – Ovo je završni događaj nacionalne manifestacije Dani europske baštine na kojem Muzej sudjeluje već gotovo osam godina. Danas je u Muzej došlo više od 750 posjetitelja na Dan otvorenih vrata, a velik broj zainteresiranih građana sudjelovao je u kulturno turističkim rutama kojima su Dragutin Gorjanović-Kramberger i Vilibaldo Sluga vodili antropologe iz cijelog svijeta, objasnio je ravnatelj Muzeja Jurica Sabol.
Vilibald Sluga rodio se 13. listopada 1854. godine u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić, a već kao 27 – godišnjak izabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, u Ludbregu te u Ivancu. 1891. godine se ponovo vraća u Krapinu gdje preuzima dužnost trgovišnog načelnika. Najveća strast mu je bilo vatrogastvo za koje je primio odlikovanja od cara i kralja Austro-Ugarske Monarhije. Osim vatrogastva, kao načelnik mjesta izgradio je pučku školu, uveo gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, uredio šetalište Dolac i Stari grad, izgradio stubište prema crkvi sv. Nikole, preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste prema Doliću, Trškom Vrhu, Pristavi, Bobovju, Podgori i Tkalcima.
