KRAPINA – Početkom rujna minulih šest desetljeća, Krapina već tradicionalno odijeva svoje festivalsko ruho. I ove je godine tako no još posebnije s obzirom da je najveća kajkavska kulturološka manifestacija, Tjedan kajkavske kulture, u ozračju 60. obljetnice Krapinskog festivala. Manifestacija ove godine donosi široku lepezu sadržaja koji su počeli i nekoliko dana prije samog otvorenja koje je održano u nedjelju, 7. rujna 2025. godine, ispred Festivalske dvorane gdje je kao trajni spomen postavljena skulptura domaćeg akademskog kipara Tomislava Hršaka „Mati“. – Ideja za ovu skulpturu rodila se dok sam slušao pjesmu „Suza za zagorske brege”, koja me duboko dirnula i nadahnula. U njezinom središtu nalazi se lik stare majke, koja u ovom kontekstu simbolizira ne samo toplinu doma i zavičaja, već i samu bit kajkavske kulture. Upravo ona, mati, utjelovljuje Festival kajkavske kulture, jer kajkavska riječ, njezina nježnost i snaga, rađa se iz tog iskonskog izvora. Iako je skulptura skromnih dimenzija, njezina poruka i simbolika nadilaze fizičku formu. Mati je temelj, oslonac i podsjetnik na ono tko smo i odakle dolazimo, rekao je Hršak.
-Krapina je u cijelom svijetu poznata po svom jedinstvenom nalazištu neandertalaca i po našem Festivalu kajkavske kulture. Često zaboravimo koliko su to važne vrijednosti, sve dok nam netko izvana ne ukaže na njihovu veličinu i značenje. Ovaj Festival je naslijeđe koje s ponosom njegujemo, mi iz Grada, Krapinsko-zagorske županije, Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i svi naši partneri. Uvjeren sam da će ga i nova, mlađa generacija, mladi izvođači koji danas nastupaju, kao i djeca na „Malom kaju“ s istim žarom čuvati i prenositi dalje, kao dio našeg kulturnog identiteta, rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.
– Šezdeset godina Festivala velika je povijest i veliki događaj za sve nas Zagorce. Kroz kajkavsku riječ i pjesmu ispričane su priče o našem životu, ljubavi, crkvicama, kletima, svemu što čini zagorski identitet. Ogroman je to doprinos našoj kulturi i tradiciji, rekao je župan Željko Kolar, istaknuvši i važnost dječjeg festivala Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu, koji obilježava 40 godina.
– Tjedan kajkavske kulture ima iznimnu važnost jer kroz raznolika događanja uistinu sveobuhvatno njeguje i promiče tradiciju, jezik, baštinu i kulturu ovog kraja. Ovdje se ne radi samo o očuvanju prošlosti, već o stvaranju prostora za njezin kontinuitet u budućnosti, zaključio je izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, državni tajnik Mladen Pavić koji je Tjedan kajkavske kulture i otvorio.
Samom svečanom otvorenju Tjedna prethodilo je otvorenje izložbe dječjih likovnih radova na koju je ove godine prijavljeno iznimno velik broj radova, njih 739, iz 62 škole i dva vrtića, te Dječji korzo – tradicionalni pozdrav Kaj-u najmlađih kajkavaca u narodnim nošnjama iz 12 skupina vrtića, škola i KUD-ova s područja čitave Krapinsko-zagorske županije.
