ZAGREB – Kreću pripreme za izgradnju Kongresnog centra koji će biti smješten na prostoru Zagrebačkog velesajma, a služit će razvoju konferencijskog turizma, javnim sadržajima za građane te poslovnim aktivnostima privatnog sektora. Riječ je o strateškom gradskom projektu, početak radova planiran je 2027. godine, a otvorenje Centra 2029. godine. Kako je priopćeno iz Garda Zagreba s pripremama se kreće nakon što je uspješno riješen 27-godišnji spor oko vlasništva zemljišta.
Zagrebački velesajam objavio je Studiju najbolje namjene razvoja Kongresnog centra Zagreb i pratećih komercijalnih sadržaja, kojom su definirani kapaciteti, prostorni raspored i investicijski okvir. Tako će Kongresni centar imati glavnu dvoranu kapaciteta 2500 mjesta, dodatnu dvoranu od 600 mjesta, šest modularnih dvorana od po 150 mjesta, više prostora za sastanke te 600 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži. Sljedeći je korak izrada programa urbanističkog natječaja za cijelu zonu kongresnog centra, što se očekuje na jesen. Studija pokazuje da su europski kongresni centri većinom u javnom vlasništvu zbog niske profitabilnosti, odnosno niske interne stope povrata, koja je u Zagrebu procijenjena na svega tri posto u razdoblju od 50 godina.
– Prostor Zagrebačkog velesajma savršeno je pozicioniran za Kongresni centar jer izbjegava gužvu u centru, a istovremeno je blizu i grada i glavnih prometnica, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Procijenjena vrijednost javne gradske investicije u Kongresni centar iznosi 51 milijun eura bez PDV-a. Uz Kongresni centar, na prostoru Zagrebačkog velesajma predviđa se izgradnja prostora za kulturne sadržaje, također kao javna investicija. Prateći komercijalni sadržaji, poput hotela i uredskih prostora, predviđeni su kao privatne investicije. Hotel bi imao 300 soba i 150 parkirališnih mjesta te postao najveći u Novom Zagrebu, s procijenjenom vrijednošću ulaganja od 57 milijuna eura. Uredske zgrade, prateći trgovački i ugostiteljski prostori te dodatnih 845 mjesta u garažama, procijenjeni su na 77 milijuna eura. Interna stopa povrata u tom dijelu premašuje 11 posto, što ih čini atraktivnima za privatni kapital.
Kongresni centar jedan je od pet ključnih infrastrukturnih projekata Grada Zagreba, uz izgradnju stadiona Maksimir, Centra za gospodarenje otpadom, zapadnog Jarunskog mosta te projekta obnove i proširenja vodne infrastrukture.