Središnji dio programa ponovno će biti Kazališna jesen u Festivalskoj dvorani Krapina, koja se ove godine održava po drugi put i donosi ukupno šest predstava. – Prvo veliko gostovanje na rasporedu je već za desetak dana, kada u Krapinu stiže HNK Osijeku s poznatom kazališnom komedijom „Maratonci trče počasni krug“. Radi se o velikoj produkciji, u Krapinu nam dolazi čak 40 ljudi iz Osijeka. Nakon osječkog gostovanja program će obilježiti humor i prepoznatljiv kazališni izričaj Kerekesh teatra, koji će tijekom tri dana publici ponuditi tri predstave. Pučko otvoreno učilište Krapina i ove se godine uključuje u Nacionalnu noć kazališta, 21. studenog, i to 12. put kada je za najmlađu publiku pripremljena predstava „Gospođica Neću“ Kazališta Scena Gorica. Završnica Kazališne jeseni uslijedit će 6. prosinca povodom Dana grada Krapine, kada u Krapinu stiže HNK Varaždin, s baletnom predstavom za djecu „Orašar“, najavila je Grozdana Pavlović.

Uz kazališni program, jesen u Krapini na kulturnom planu obilježit će i gostujuća izložba Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, koja okuplja djela niza istaknutih hrvatskih autora, a bit će otvorena u Galeriji grada Krapine 16. listopada 2026. godine.

Da su značajna ulaganja u Festivalsku dvoranu omogućila da Krapina danas može ugostiti velike kazališne produkcije, naglasio je gradonačelnik Gregurović. – Sada u našoj dvorani imamo vrhunske uvjete, za predstave o kakvima do nedavno nismo mogli ni razmišljati i mislim da je to na zadovoljstvo svih koji vole umjetnost i kazalište, a Krapina kao grad s dugogodišnjom kulturnom tradicijom zaslužuje kvalitetne i velike kulturne programe, naglasio je gradonačelnik.

Ulaganja u Festivalsku dvoranu nisu stala ni ove godine, te se mijenja sustav ventilacije, grijanja, hlađenja, a započela je i priprema dokumentacije za stavljanje u funkciju manje dvorane koja se trenutno nalazi u roh-bau fazi.

Skup traje do 9. listopada, a kroz brojna predavanja, stručna izlaganja i rasprave donosi pregled novih arheoloških istraživanja, spoznaja i projekata, s posebnim naglaskom na prostor Međimurja i sjeverne Hrvatske.

Obraćajući se arheolozima, župan Posavec je istaknuo koliko je bogata i slojevita povijest Međimurja te koliko prostora ima za daljnja istraživanja. Podsjetio je na rimsko naselje u Svetom Martinu na Muri, Štrigovu, koju se prema povijesnoj predaji povezuje sa Stridonom i rođenjem svetog Jeronima, pavlinski samostan u Šenkovcu, Stari grad Čakovec, crkvu svete Jelene i brojne druge lokalitete koji svjedoče o slojevitoj prošlosti Međimurja. – Svaki dio našega kraja priča svoju povijest, a vi ste ključni da tu povijest istražite, dajete joj jedan pečat i omogućujete da ona ne ostane samo dio prošlosti, nego da bude važna i za budućnost, poručio je župan Posavec.

Upravo o bogatstvu te baštine svjedoči i rad Arheološkog odjela Muzeja Međimurja Čakovec, koji djeluje od 1972. godine i danas skrbi o više od 8.000 arheoloških predmeta. Župan je istaknuo i da se na području Međimurja nalazi više od 70 evidentiranih arheoloških nalazišta te da Međimurska županija nastoji svoju kulturnu baštinu čuvati, obnavljati i revitalizirati, pri čemu važnu ulogu imaju upravo stručnjaci koji je istražuju i interpretiraju.

Dobrodošlicu sudionicima uputila je i ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, istaknuvši zadovoljstvo što je upravo Muzej Međimurja domaćin skupa koji okuplja stručnjake iz različitih dijelova Hrvatske. Naglasila je važnost stručne suradnje i razmjene znanja te priliku da se kroz skup dodatno predstavi arheološka baština Međimurja.

Riječ je o minimalno invazivnom postupku kojim se ciljano smanjuje prijenos bolnih podražaja. Kod odgovarajuće odabranih pacijenata ova metoda može omogućiti dugotrajnije olakšanje kronične boli, osobito kada konzervativne metode liječenja ne daju zadovoljavajući rezultat.

Uvođenjem radiofrekventne ablacije Bolnica dodatno proširuje mogućnosti intervencijskog liječenja kronične boli, čime se pacijentima omogućuje dostupnost još jednog suvremenog terapijskog postupka.

Uvođenje ove metode nadogradnja je već razvijenog programa intervencijskog liječenja boli u sklopu kojeg se u Bolnici provode i epiduralne steroidne injekcije kao jedna od osnovnih minimalno invazivnih metoda liječenja boli. Radiofrekventna ablacija dodatno proširuje raspon dostupnih postupaka te predstavlja još jedan korak u razvoju ovog područja u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana. Time se proširuju mogućnosti primjene suvremenih, minimalno invazivnih postupaka usmjerenih na smanjenje boli i poboljšanje kvalitete života pacijenata.

Župan Tomislav Golubić istaknuo je kako je projekt u Drnju dio velikog investicijskog ciklusa Županije u obrazovnu infrastrukturu koji obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskih objekata i školskih sportskih dvorana na području županije. – Za ovaj projekt Županija je osigurala više od 872 tisuće eura vlastitih sredstava, što jasno pokazuje koliko nam je važno da uz dostupna europska sredstva i sami snažno ulažemo u obrazovanje. Cilj nam je da škole diljem županije imaju suvremene uvjete koji odgovaraju potrebama učenika i nastavnika, poručio je župan Golubić.

Nakon pozitivnog rješenja Varaždinske županije u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i prihvatljivosti za ekološku mrežu te izrade glavnog projekta, u listopadu je podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Projekt se priprema od 2024. godine, a u protekle dvije godine provedeni su potrebni stručni i upravni postupci, izrađena projektna dokumentacija te riješen niz preduvjeta potrebnih za ulazak projekta u fazu gradnje.

Planirani sustav obrane od poplava najvećim će se dijelom sastojati od zemljanog nasipa, dok su na prostorno zahtjevnijim dionicama predviđena druga tehnička rješenja. Projektom je obuhvaćeno i 20 propusta na pritocima Plitvice i sabirnim kanalima kako bi se zadržalo funkcioniranje postojeće mreže površinskih voda. Za izgradnju nasipa procjenjuje se da će biti potrebno oko 85.000 kubičnih metara materijala. Iz Hrvatskih voda ističu kako je cilj projekta povećati sigurnost stanovništva, naselja, poljoprivrednih površina i infrastrukture od velikih voda na području uz Plitvicu. Projekt bi mogao imati i dodatnu vrijednost za građane. U suradnji s gradovima, općinama i Varaždinskom županijom razmatra se mogućnost da se na odgovarajućim dionicama uz nasip razvije pješačko-biciklistička infrastruktura te poveže s postojećim i planiranim stazama.

FOTO: Varaždinska županija

Heljda u varaždinskom kraju nije samo namirnica koja posljednjih godina dobiva sve važnije mjesto kada je riječ o zdravoj prehrani. Uzgoj i prerada heljde bili su važan dio života Kućana i Zbelave, a stanovnici toga kraja bili su nadaleko poznati po proizvodnji heljdine kaše. Danas je varaždinska heljda ponovno jedan od prepoznatljivih lokalnih proizvoda, a njezino mjesto u gastronomskom identitetu grada potvrđuje i činjenica da je, zajedno s varaždinskim zeljem, klipičom i bučinim uljem, postala i jedan od motiva javnih umjetničkih instalacija u Varaždinu.

-Heljda je nekada bila važan dio svakodnevne prehrane ovog kraja, a danas u njoj ponovno prepoznajemo kvalitetnu domaću namirnicu, potencijal lokalne proizvodnje i zanimljivu inspiraciju za suvremenu gastronomiju, rekao je gradonačelnik grada Varaždina Neven Bosilj.

Posjetitelji su tijekom prijepodneva imali priliku kušati palačinke, kolače, kruh, salate i druga jela od heljde te upoznati različite mogućnosti njezine primjene u svakodnevnoj prehrani, uključujući i bezglutensku prehranu.

Time je automatiziran tehnički dio posla poput skladištenja, pospremanja, traženja i izdavanja lijekova, pri čemu lijek pronalazi robotska ruka i dostavlja ga na četiri izlaza kod ljekarnika. Novi sustav će olakšati rad, uštedjeti vrijeme djelatnicima i omogućiti racionalnije upravljanje zalihama.

Ulaganje je vrijedno 199 tisuća eura, a nakon centralne ljekarne u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu ovo je druga jedinica u sastavu Ljekarne Varaždinske županije s automatiziranim skladištem za izdavanje lijekova.

– Novi uređaj istovremeno automatski puni i izdaje lijekove, ima kapacitet od gotovo 14.000 kutijica lijekova, a može izdati do 600 kutijica po satu. Treba reći da radi po posebnoj metodi tako da prepoznaje rokove trajanja lijekova te izdaje one s najkraćim rokom trajanja. Najvažnije je što će automatizacijom tehničkog dijela posla naši magistri/magistre farmacije i farmaceutski tehničari/tehničarke imati više vremena za rad i savjetovanje pacijenata, rekao je ravnatelj Ljekarne Varaždinske županije Mirko Magić.

Župan Anđelko Stričak istaknuo je da je riječ o investiciji u dostupnost, modernizaciju, kvalitetu zdravstvenih usluga na području Varaždinske županije.

– Prošle godine na području županije je otvoreno šest ambulanta za mentalno zdravlje, od toga jedna ovdje u Ivancu. U međuvremenu je nabavljeno pet vozila za palijativnu skrb, od toga je jedno dostavljeno ovdje na korištenje Domu zdravlja u Ivancu, a prije otprilike dva tjedna smo u Varaždinu otvorili prostor za brzu intervenciju. Uglavnom, tih investicija zaista ima puno, uz onih sedam velikih o kojima često razgovaramo. Ova robotska ruka je druga takva ruka, ili robot u ljekarnama Varaždinske županije. Prva je postavljena u ljekarni u Varaždinu u Kolodvorskoj ulici, rekao je župan Stričak te najavio da je u pripremi energetska obnova cijele zgrade Doma zdravlja u Ivancu.

KRAPINA – Susret posvećen prekograničnoj suradnji u kriznim situacijama, na kojem su se okupili predstavnici institucija i organizacija iz Hrvatske i Slovenije uključenih u sustav zaštite i spašavanja te pružanje pomoći stanovništvu u izvanrednim okolnostima, održan je u petak, 2. listopada 2026. godine, u Gradskom društvu Crvenog križa Krapina.

Susret je bio prilika za predstavljanje djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Krapina, posebice iskustava u provedbi projekata financiranih sredstvima Europske unije, ali i za razmjenu znanja o organizaciji i provedbi aktivnosti u kriznim situacijama.

Sudionici iz Hrvatske i Slovenije razgovarali su o dosadašnjoj suradnji, iskustvima s terena i mogućnostima njezina daljnjeg razvoja. Ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Krapina Davor Šimunović istaknuo je kako je upravo razmjena iskustava jedan od važnih razloga okupljanja predstavnika organizacija iz Hrvatske i Slovenije. – Drago nam je što su se odazvali predstavnici institucija i organizacija iz obje države. Važno nam je predstaviti ono što radimo, ali jednako tako i čuti iskustva drugih, osobito kada je riječ o zaštiti i spašavanju te djelovanju u kriznim situacijama, rekao je Šimunović.

Pritom je podsjetio na široku mrežu Hrvatskog Crvenog križa, koji djeluje kroz 110 gradskih i 20 županijskih društava, naglasivši kako upravo takva organiziranost omogućuje razmjenu iskustava i primjenu različitih modela rada.

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina posljednjih godina intenzivno sudjeluje u provedbi različitih projekata te koristi mogućnosti financiranja iz fondova Europske unije. Prema riječima Šimunovića, iskustvo u pripremi i provedbi europskih projekata svrstava krapinsko društvo među uspješnija društva Crvenog križa u Hrvatskoj.

-Imamo 57 zaposlenih i nastojimo kontinuirano razvijati naše kapacitete. Projekti Europske unije omogućili su nam da unaprijedimo različite segmente našeg djelovanja, a iskustva koja smo pritom stekli želimo podijeliti i s partnerima, istaknuo je Šimunović.

Važnost suradnje i razmjene iskustava naglasio je i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. – Razmjena znanja je neprocjenjiva jer čovjek uči na iskustvu. U ovim kriznim vremenima važnost Crvenog križa, ali i svih drugih žurnih službi, izuzetno je velika. Vidimo da su vremenski uvjeti sve ekstremniji i da je situacija sve nepredvidljivija. Ne znamo što nas sutra čeka i upravo zato moramo biti spremni, poručio je gradonačelnik Gregurović.

Susretu su nazočili predstavnici državnih tijela nadležnih za zaštitu i spašavanje iz Hrvatske i Slovenije, predstavnici područnih službi Krapina i Celje te predstavnici društava Crvenog križa iz pograničnih područja Slovenije.

Prema podacima GDCK Krapina, tijekom 2025. godine pruženo je ukupno 69.128 socijalnih usluga, održano je 26 akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Ovo Društvo mjesečno osigurava hranu i higijenske potrepštine za oko 80 korisnika te je u posljednjih šest godina iz fondova Europske unije povuklo više od 6,5 milijuna eura.

Ravnateljica Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana Andreja Filija ističe kako je riječ o dugo očekivanoj investiciji koja će značajno unaprijediti uvjete boravka pacijenata i rada zaposlenika.

S obzirom da bolnica radi 24 sata dnevno i da su kapaciteti Odjela interne medicine u velikoj mjeri popunjeni, izvođenje ovako opsežnih radova zahtijeva i privremenu reorganizaciju rada. Pulmologija, koja raspolaže s 27 kreveta, izmještena je na druge dijelove bolnice, a slične će prilagodbe biti potrebne i tijekom radova na ostalim dijelovima Odjela interne medicine. U organizaciji zdravstvene skrbi tijekom radova Bolnici pomažu Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, koja će prema potrebi svojim internističkim kapacitetima prihvaćati pacijente.

-Pred nama je organizacijski zahtjevno razdoblje, ali za izvođenje radova dobro smo se pripremili. Zahvaljujem svim našim djelatnicima koji sudjeluju u organizaciji rada, kao i zdravstvenim ustanovama koje su nam izašle u susret kako bismo tijekom radova nastavili osiguravati potrebnu zdravstvenu skrb našim pacijentima, rekla je ravnateljica, dr. Filija.

Sredstva za realizaciju projekta osigurana su uz podršku Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske. Bolnica je trenutačno djelomično klimatizirana, pri čemu su klimatizacijom obuhvaćene operacijske sale, rađaona, laboratorij, Objedinjeni hitni bolnički prijam i pojedine druge bolničke jedinice. Ovim projektom klimatizacija će se proširiti na ostatak Bolnice i time osigurati cjelovito rješenje.

-Naši pacijenti i zaposlenici zaslužuju primjerene uvjete boravka i rada i tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci. Upravo zato početak ovih radova za nas predstavlja važan trenutak. Riječ je o investiciji koju smo dugo čekali i veselimo se njezinoj realizaciji, zaključila je ravnateljica Filija.

Program započinje u petak, 2. listopada, kada će se od 16,30 do 18,00 sati održati likovno-kreativne radionice Dječjeg vrtića Zlatni dani, namijenjene najmlađima, a večernji dio programa rezerviran je za glazbu i zabavu.

Vesela jesenska atmosfera nastavlja se uz dobru glazbu u večernjim satima i u subotu, 3. listopada 2026. godine, a završnica Dana jeseni održat će se u nedjelju, 4. listopada 2026. godine, kada je od 16,00 sati za najmlađe dostupna zabava na napuhancima, a od 19,00 sati zabava se nastavlja uz dobru glazbu.